Posjeta Evangeličkoj crkvenoj zajednici u Hamburgu
Datum objave: 2014.12.01 18:57:18
Od 20 do 23. novembra / studenog 2014. dio grupe Vjernici za mir posjetio je Evangeličku crkvenu zajednicu u Hamburgu, gradske četvrti Blankenese. Posjeta je uslijedila zahvaljujući kontaktima u mreži Church and Peace koje je inicirala predsjednica Upravnog odbora ove mreže Antje Heider Rottwilm. Na to su uslijedili posjet Otta Raffai u Blankenese u studenom 2013. te susret predstavnika ove zajednice s grupom Vjernici za mir u Sarajevu u junu 2014. Naime, na događanjima vezanima uz obilježavanje 100. obljetnice Prvog svjetskog rata, Peace Event Sarajevo, Vjernici za mir su predstavili svoje djelovanje, a na toj radionici predstavljanja bili su dva člana iz Evangeličke crkvene zajednice Blankenese Denise von Quistorp voditeljica Evangeličke Akademije Blankenese i Rolf Starck član radne sekcije „Weltethos“. U Blankenese su tako stigli iz grupe Vjernici za mir: Azra Ibrahimović, Amra Pandžo, Mihael Sečen, Ana i Otto Raffai. Svrha ovog putovanja bila je: upoznati domaćine s razvojem međureligijskog mirovnog rada inicijative Vjernici za mir, načinom djelovanja putem Deklaracije ove inicijative te značenju nenasilja u međureligijskom dijalogu koji ova inicijativa promovira. Također je sa stran Vjernika za mir cilj bio širiti vijest o postignućima rada ove grupe i traženje podrške za održavanje slijedeće konferencije. Program posjete uključivao je kao glavne točke dvije posjete. U petak, 21.11. je grupa Vjernici za mir posjetila zajednicu Hafen city Radi se o ekumenskom / interreligijskom programu koji razvija niz mirovnih projekata, a nosi ih zajednica koja živi u zgradi prepoznatljive valovite fasade.
Ta zgrada je mjesto susretanja, zajedničkog života i suradnje. Kako je istakla aktualna voditeljica Hafen City tri su stvari potrebne za uspjeh ekumenskog mirovnog programa: mjesto za molitvu (kapela), radni prostor i zajednica. Posebno je dojmljiva kapela u kojoj je grupa Vjernici za mir sudjelovala na podnevnoj molitvi. Vrata kapele ispisana su tekstom Charta Oecumenica, na više jezika u kojem se preporuča ekumenski suživot sa pojedincima i grupama drugih vjera kao i onih koji se ne smatraju vjernicima. Tekst je izraz obveze i odlomci počinju s „mi se obvezujemo“ U 11. točci o donosima s muslimanima piše:
„Stoljećima muslimani žive u Europi. U nekim europskim zemljama čine jasnu manjinu. Pri tom je lbilo i psotoje mnogi dobri kontakti i susjedstva između muslimana i kršćana, no bilo je i jakih suzdržavanja i predrasuda s obje strane. Oni počivaju na bolnim iskustvima u povijesti i u bližoj prošlosti. Susret između kršćana i muslimana kao i kršćansko islamski dijalog želimo intenzivirati na svim razinama. Posebno preporučamo da razgovaramo zajedno o vjeri u jednog Boga i pojašnjavamo razumijevanje ljudski prava. Obvezujemo se da ćemo s poštovanjem prilaziti muslimanima i surađivati s muslimanima u zajedničkim ciljevima.“ (Charta Oecumenica, točka 11) U Hafen City je predstavljen razvoj inicijative polazeći od krovnog naslova konferencija „Gradeći mir, slavimo Boga“. Nakon nadahnute prezentacije u kojoj su sudjelovali svi prisutni članovi grupe Vjernici za mir najviše pitanja bilo je posvećeno temi pomirenja i mogućnosti oproštenja nakon svih okrutnosti ratnih zločina. Primjeri koje su članovi grupe Vjernici za mir navodili iz prakse svog rada i koji govore kako je oproštenje moguće snažno su se dojmile sve prisutne. Suština je bila u tome da se pravednost i empatija ne isključuju te za oprost ne treba zaboraviti nego uključiti kreativne snage ljudskosti.
Idući dan, 22. 11. je bio posvećen osobni susretima s pojedinim članovima Evangeličke zajednice Blankenese, zajedničkom ručku upoznavanja s timom koji zajednicu vodi, a poslije podne je javnost uočljivim plakatima bila poznvana na trosatnu radionicu predstavljanja inicijative Vjernici za mir.
Radionici su prisustvovali angažirani vjernici zajednice Blankenese kao i članovi projekta Weltethos (Hans Küng) koji je usko povezan s ovom zajednicom. Ovdje je grupa Vjernici za mir imala priliku na radioničarski način predstaviti i način rada cijele inicijative kao i njen historijat, misiju i aktivnosti. Ovo predstavljanje uspjelo je pobuditi dinamičnu diskusiju u grupi budući da su se teme transferirale na aktualno stanje u Hamburgu i odnose između građana i građanki s obzirom na pitanje religijskog identiteta. Već samo ime Vjernici za mir u Hamburgu budi druge konotacije nego li u regiji JI Europe gdje je skovano. A potom uz religijski vrlo brzo se probudi i politički aspekt islama te frustracije i poteškoće koje su vezane uz aktualna ratna događanja koja kulminiraju u liku i nedjelu tzv islamske države. Diskusija u grupi obilovala je interesom, živim zastupanjem različitih pozicija i kao gosti Vjernici za mir su bili počašćeni otvorenošću domaćina. Živost i gorljivost u raspravi pokazala je da je pitanje miroljubivog suživota u suvremenom njemačkom društvu izuzetno važno, jer se radi o napetostima razlika koje se često ne razrješavaju te konflikti koji tinjaju prijete da se razbuktaju u plamen većih razmjera. Takav dojam ostavlja briga i interes domaćina za iskustva grupe Vjernici za mir. Slušateljstvo je istaklo važnost iskustva koje ova grupa sobom nosi kao i dragocjenost te jedinstvenost njenog povezivanja nenasilja s interreligijskim dijalogom.
Teme o kojima se na radionici razgovaralo bile su mnoge evo nekih izraženih na način pitanja:
- Kako graditi na nov način odnos ravnopravnosti između građana različitih porijekla i različitih religijskih opredjeljenja, posebno s obzorom na razlike između muslimana s jedne te kršćana / sekularnih građana odnosno sekulariziranih kršćana s druge strane
- Kako u građana posvijestiti vlastite predrasude i kako dekonstruirati uvriježene pozicije dominantnih (kod većine) i interpretacije svih koji ne pripadaju dominantnoj religijskoj kulturi po mjerilima većine
U diskusiji je istaknuto između ostalog da je važno razlikovati između dijaloga i apologije /apologetike svoje kulture ( sukobi su češće na razini kulture, nego li vjere koja je u njemačkom društvu posložena u područje privatnog, u javnom prostoru neprimjetnog). Vjernici za mir su istakli da međureligijski suživot traži komunikacijski okvir dijaloga. U njemu se stvara prostor za artikulaciju i razmjenu fundamenata ( vrijednosti, potreba svake osobe) umjesto da se vodi rat samo argumentima. Također je naglašeno da je izlaz iz nasilja tzv. islamske države, koju velika većina muslimana osuđuje, moguće naći zajedno. U tom procesu muslimani trebaju pomoć kršćana. U tom sklopu članica grupe Vjernici za mir predstavila je aktualizaciju predaje prema kojoj je u trenutku ugroze jedne male grupe muslimana sam prorok Muhamed savjetovao traženje utočišta kod kralja tadašnje Abesinije (današnje Etiopije) Negusa, kršćanina kojega je Muhamed opisao kao pravednog i kao vjernika. Ovaj primjer je snažni poticaj muslimanima da i danas traže među kršćanima pravednike i vjernike kao jamce svoje zaštite, a kršćanima da je izlaz iz nasilja fundamentalizma u solidarnosti i zaštiti, a ne isključivanju i osudi. Nakon radionice grupa Vjernici za mir ostala je na radnoj večeri s članovima tima koji vodi zajednicu Blankenese. Zajedno su razmišljali koji su putevi razmjene i međusobne podrške. Mnoga pitanja još su otvorena. Putovanje je ostavilo snažne dojmove na članove grupe Vjernici za mir kao i članove tima Evangeličke crkve Blankenese koji su ih sreli. Budući da su se susreli kao ljudi koji u različitim kulturnim kontekstima teže sličnim ciljevima i bliskim vrijednostima. A to je suživot različitih u ravnopravnom odnosu. Zajedničko im je također da su potaknuti svojom vjerom koja ih uči da je zalaganje za međureligijski miroljubiv suživot na izgradnju vlastitog vjerničkog identiteta. Koliko će se u tome moći međusobno pomagati i podržavati ostaje otvoreno.